[vc_row type=”vc_default” css=”.vc_custom_1586691229189{padding-top: 20px !important;}”][vc_column][vc_separator color=”custom” border_width=”5″ accent_color=”rgba(221,51,51,0.15)” css=”.vc_custom_1584556576117{padding-top: 20px !important;padding-bottom: 20px !important;}”][vc_custom_heading source=”post_title” font_container=”tag:h3|text_align:left” use_theme_fonts=”yes” css_animation=”bounceIn” css=”.vc_custom_1586721577903{padding-bottom: 20px !important;}”][vc_column_text]Udruženje likovnih umetnika Srbije vas poziva u nedelju, 3. oktobra u 19 časova, da se pridružite online panel diskusijisa Radetom Pantićem, Katjom Praznik i Majk Votsonom (Mike Watson), vodećim stručnjacima u oblasti kritike političke ekonomije umetnosti. Manifestacija je deo programa izložbe Antinomije autonomije, a moderiraće je Vladan Jeremić, kustos izložbe i pratećeg programa. Dešavanje se odvija na engleskom jeziku i ovo je link sakojeg se možete uključiti:
https://us02web.zoom.us/j/85246235558
Rade Pantić se u svom izlaganju fokusira na autonomiju umetnosti ispecifičnu ekonomiju umetničke proizvodnje. Naime, autonomija umetnosti se obično razume kao suprotstavljena tržištu i potrošačkoj potražnji, kao barijera koja sprečava prodor mehanizama kapitalističke ekonomije u sferu umetničke proizvodnje. Međutim, Pantić ćepokazati da je autonomija umetnosti, baš nasuprot uobičajenom shvatanju, upravo ona instanca koja omogućava specifičnu ekonomiju umetničke proizvodnje i njeno uključivanje u mehanizam akumulacije kapitala. Odajući estetsko priznanje samo nekim umetnicima i njihovim delima, institucije umetnosti zapravo proizvode veštačku retkost tržišne ponude umetničkih dela i na taj način sektor umetničke proizvodnje pretvaraju u polje ograničene proizvodnje, tj. u monopolistički sektor proizvodnje. Posledice ideologije umetničke autonomije jesu, s jedne strane, monopolističke cene dela malobrojnih umetnika i njihovo uključivanje u špekulativna finansijska tržišta i, sa druge strane, strukturna nezaposlenost većine umetnika i njihovo isključivanje iz tržišta umetnosti.
Katja Praznik će raspravljati o tome kako se paradoks umetničkog rada, koji nije prepoznat kao rad, povezuje sa široko rasprostranjenim razumevanjem autonomije umetnosti i kako ga to razumevanje reprodukuje, kao i zbog čega buržoaski ideal autonomije ne dozvoljava da se umetnički rad vidi kao naročit oblik eksploatacije. Razmatrajući umetničko delo kao rad i umetnike kao radnike uklopljene u ekonomiju i podvrgnute ekonomskim odnosima, Praznik će se pozabaviti pitanjem razloga razdvajanja autonomije i kreativnosti od dostojanstvene novčane nadoknade, socijalne zaštite i radničkih prava umetnika, te u kojoj meri je ovaj raskid zapravo prepreka za sindikalno organizovanje radnika u polju umetnosti i kulture.
Na primeru memova, Majk Votson će dokazivati da u onlajn kulturi i dalje leži veliki potencijal, ako uspemo da prevladamo digitalni kapitalizam, dominaciju algoritama i njihovu tendenciju da svaku diskusiju skrenu s koloseka. Da bismo to postigli, treba da potvrdimo našu autonomiju u adornovskom smislu te reči. Šta bi onda autonomna umetnost danas značila? I da li bi ona, kako je Adorno to tvrdio, iziskivala prihvatanje apstrakcije?
Rade Panić je jedan od urednika zbornikaSavremene marksističke teorije umetnosti (Fakultet za medije i komunikacije, 2014.) i autor knjige Umetnost skozi teorijo: historičnomaterialistične analize (Založba *cf., 2019). Vanredni je professor na Fakultetu za medije i komunikacije u Beogradu, gde predaje teoriju ideologije, teoriju umetnosti, studije urbanizma i studije Jugoslavije.
Katja Praznik je autorka knjiga Art Work: Invisible Labour and the Legacy of Yugoslav Socialism (University of Toronto Press, 2021) i Paradoks neplačanega umetniškega dela: avtonomija umetnosti, avantgarda in kulturna politika na prehodu v postsocializem (Založba Sophia, 2016). Vanredna je profesorka menadžmenta u umetnosti na Odseku za medijske studije univerziteta u Bufalu, gde drži kurseve vezane za političku ekonomiju umetnosti, kulturnu politiku i istraživanja u polju menadžmenta umetnosti.
Majk Votson je britanski teoretičar umetnosti i medija, umetnički kritičar i kustos s doktoratom iz filozofije, koji je odbranio na Koledžu Goldsmits. Bio je jedan od kustosa programa na 55. i 56. Bijenalu u Veneciji, kao ina Manifesti 12 u Palermu. Redovno piše za Jacobin, Radical Philosophy, Art Review iArtforum.
Događaj organizuje Udruženje likovnih umetnika Srbije uz podršku Međunarodnog fonda pomoći Saveznog ministarstva spoljnih poslova Nemačke / Gete instituta i uz podršku Fondacije za otvoreno društvo Srbije, Ministarstva kulture i informisanja Republike Srbije i GradaBeograda.
ULUS is inviting you to a scheduled Zoom meeting.
Topic: Političkaekonomijaautonomijeumetnosti
Time: Oct 3, 2021 07:00 PM Budapest
Join Zoom Meeting
https://us02web.zoom.us/j/85246235558
Meeting ID: 852 4623 5558
[/vc_column_text][vc_separator color=”custom” border_width=”5″ accent_color=”rgba(221,51,51,0.15)” css=”.vc_custom_1584556964330{padding-top: 50px !important;padding-bottom: 50px !important;}”][/vc_column][/vc_row][vc_row type=”vc_default” disable_element=”yes”][vc_column][vc_custom_heading text=”Galerija” font_container=”tag:h3|text_align:left” use_theme_fonts=”yes” css_animation=”bounceIn” css=”.vc_custom_1584642874515{padding-bottom: 20px !important;}”][dt_gallery_masonry bwb_columns=”desktop:4|h_tablet:3|v_tablet:2|phone:2″ loading_effect=”fade_in” image_border_radius=”0px” project_icon_color=”#ffffff” project_icon_border_width=”0px” include=”19520,19521,19517,19524,19513,19522,19523,19514,19515,19516,19518,19519,19512″][vc_separator color=”custom” border_width=”5″ accent_color=”rgba(221,51,51,0.15)” css=”.vc_custom_1582062881854{padding-top: 100px !important;padding-bottom: 50px !important;}”][/vc_column][/vc_row]